Croatian Travel Festival 2019.

Prva dva dana festivala bila su u potpunosti rezervirana za ekološki projekt "Adria Aid - za čisti Jadran!", koji ima za cilj očistiti podmorje šibenske obale. Projekt je započeo 13. svibnja velikom akcijom čišćenja podmorja šibenske obale. Ove godine u fokusu akcije našao se dio obale od mula Krke do plaže Banj. Kroz period do 25. svibnja čišćenje je predvodili šibenski ronilački klubovi Mediterraneo i Dolac, uz vikend gostovanja 10 ronilačkih klubova iz drugih gradova. Akciji su se tako pridružili splitski Mornar, Špinut i Rostum, Marsonija iz Slavonskog broda, Vodomar iz Duge Rese, Geronimo i Submanija iz Zagreba, te ronilački klubova iz Dubrovnika, Pule i Karlovca. Za vrijeme trajanja akcije prikupljeno je 25 tona otpada, koji je u cijelosti predan na reciklažu pod budnim okom nevladine organizacije Greenpeace Hrvatska te u suradnji s Turističkom zajednicom grada Šibenika.

 

Edukativni dio akcije održan je 20. i 21. svibnja u klubu Azimut. Na temu ekologije i očuvanja mora govorili su priznati stručnjaci i predavači. Emil Lemac, Dalibor Martinović i Kristijan Grčić dali su nam svoj pogled na „Ronjenje jučer, danas, sutra”, disciplinu koja se nekada koristila isključivo u gospodarske ili vojne svrhe, dok je ona danas itekako u funkciji sporta, rekreacije, ali i turizma. Primjećen je tako i porast interesa za ronjenjem, ne samo među strancima već i među domaćim stanovništvom, iako je interes trenutno više prisutan kod stanovništva kopnene Hrvatske, nego li obalnog dijela. 

 

Luka Tomac je kroz opis nastanka svoje knjige „Priče s prve linije klimatskih promjena – 1°C Rising” još jednom upozorio na negativne posljedice čovjekova djelovanja na okoliš te na važnost korjenitih promjena u društvu kako bi se porast temperature na globalnoj razini makar usporio, a nadamo se i zaustavio. Brojne krize kroz koje danas prolazimo – ekološka, bioraznolika, resursna, itd. mogu biti smanjene našom spremnošću na djelovanje, čemu su nas brojni primjeri iz svijeta mogli poučiti. „Nadam se kako naslov moje iduće knjige neće biti 1.5°C Rising”, zaključio je na kraju svog predavanja.
 

Šibenski liječnik Dražen Grgić prisjetio se svoje akcije „Čisto more, čisto srce” te 2.000 milja duge plovidbe Mediteranom. Cilj mu je bio privući pozornost na problem mikroplastike u morima, u čemu je definitivno i uspio. „Očuvanje bioraznolikosti za nas je imperativ”, poručio je okupljenima.

 

Održan je i okrugli stol na temu „Kako zaštititi more? Mikroplastika – ekološki problem 21. stoljeća”. Na okruglom stolu sudjelovali su dr. sc. Pero Tutman (Institut za oceanografiju i ribarstvo), dr. sc. Melita Mokos (Sveučilište u Zadru), dipl. ing. biologije i ekologije Donat Petricioli, Petra Andrić (Greenpeace), te Katarina Gregov (Za Zlarin bez plastike). Činjenice kako proizvodnja plastike svake godine raste za oko 33 milijuna tona, a 80% plastike u morima dolazi s kopna, zapanjila je sve prisutne. „Recikliranje, nažalost, neće riješiti problem jer reciklira se svega 9% otpada na svjetskoj razini”, poručila je Petra Andrić u ime Greenpeacea. Nadu u bolje sutra ulijevaju projekti poput „Za Zlarin bez plastike”, odličan primjer toga da i mali čovjek može napraviti veliku razliku. „Nakon shvaćanja da kroz prodaju voća i povrća u dva mjeseca visoke sezone potrošimo 120 tisuća plastičnih vrećica, shvatili smo da je vrijeme za promjenu. Posljedica toga bila je da su vlasnici 17 objekata i društava s otoka Zlarina potpisali svečanu povelju kojom su pristali na prestanak korištenja jednokratne plastike.”, ispričala je Katarina Gregov.

 

Po završetku okruglog stola održana je i projekcija filma „A plastic ocean”.

 

Treći dan festivala obilježila su dva elementa – fotografija i putničko znanje. Našoj publici već dobro poznati fotograf i veliki svjetski putnika Jurica Galić Juka u Azimutu je otvorio svoju izložbu portreta snimljenih diljem svijeta, pod nazivom „People of the world”. Istovremeno, održao je i predavanje o svojem proputovanju Indijom. „Velike predrasude vladaju prema Indiji. Ona zaista je teška država i svako putovanje tamo me prilično umori. Ipak, jednom kad vas Indija prihvati i zavoli, zavoljet ćete i vi nju”, jasna je poruka ovog vrsnog fotografa. Nakon predavanja, uslijedio je putopisni kviz, kojeg je pripremila Kviz udruga Šibenik.

 

Četvrti dan festivala preuzeli su domaćini pa je tako publika mogla uživati u pričama „Šibenčana po svijetu”. Prvi su na pozornicu stali članovi Hrvatskog planinarskog kluba Sveti Mihovil: Antonija Jadrijević, Joso Gracin i Leonardo Grubelići podijelili s publikom svoje iskustvo uspona na vrhove Afrike i Južne Amerike. „Najbolje je odlaziti planinariti u opasne zemlje, ondje nema turista i sve je jeftinije” - komentirao je u šali Joso.

 

Mikrofon su zatim predali poznatom chefu Rudolfu Štefanu, koji je iz kulinarske perspektive publici dočarao svoj posjeti Kambodži i Vijetnamu, ali s njima podijelio i svoj pogled na kulinarstvo u Hrvatskoj i svijetu uopće. „Budući da su u pitanju zemlje Indokine, znao sam da me tamo očekuju čvrsti, posebni ljudi, kao i posebna gastronomija zahvaljujući utjecajima francuske kuhinje, čije su kolonije ove zemlje bile”, objasnio je Rudolf Štefan.

 

Naposljetku, okupljenima se obratio Lorenzo Ujević, Šibenčanin koji je iz prve ruke iskusio siromaštvo i teške životne uvjete stanovnika Afrike, boraveći tamo u sklopu misija. „Velik broj ljudi svakodnevno dolazi u sirotište s molbama da se prime njihova djeca ili unuci. Nažalost, kapacitet sirotišta je premali za svu djecu koja su potrebita”, naglasio je Lorenzo.

 

Stigao je tako i peti dan festivala, kada smo se preselili na Trg Ivana Pavla II, tzv. Malu ložu. Program je započeo predavanjima troje sjajnih predavača i putnika. Iva Znaor opisala je svoja iskustva boravka u Namibiji: „U Afriku sam se zaljubila još kao dijete, čim sam ju prvi put vidjela na fotografijama i znala sam da moram tamo otići. Otišla sam prvi put 2014., zatim ponovno 2017. i sada ponovno, kada sam otišla u Namibiju.”

 

Igor Boraska prisjetio se veslačkog natjecanja na rijeci Zambezi: „Bilo je to jedno od najtežih u mom životu, iz dva razloga. Kao prvo, nesnosne vrućine, a tu su i brojni krokodili i nilski konji koji dodatno otežavaju kretanje rijekom, a predstavljaju i dodatnu opasnost.” 

 

Domagoj Jakopović Ribafish predstavio svoj projekt „RokOtok”. „Ono što me najviše veseli je to što neću plivati samo zbog sebe niti sam, već ću na svakom otoku kojeg dođem organizirati i druženje i zajedničko plivanje s djecom s tog otoka”, najavio je Ribafish.

 

Nakon predavanja, započeo je svečani dio večeri kojeg su mnogi očekivali s nestrpljenjem – šesta po redu dodjela nagrade Dijana Klarić u pet kategorija. 
 

Nagrađeni su: 

 

Za idealan „afterparty”, pobrinula se grupa Pavel odličnim koncertom u klubu Azimut.

 

Prekrasno vrijeme šestog dana festivala iskoristili smo za jutarnji boravak na otvorenom. Završeno je prikupljanje otpada u sklopu akcije „Adria Aid”, djeca su se ludo zabavila na ekološkoj radionici s Domagojem Jakopovićem Ribafishom, timom iz Play2day-a te predstavnicima NP Krka, a putopisci su otvorili svoj „Mini sajam putopisne knjige” ispred kluba Azimut. Sajmom je otvorena i samoposlužna knjižnica, prema principu „uzmi jednu – ostavi jednu” knjigu.

 

Unutar Azimuta, svoja su predavanja za to vrijeme održale Klara Pinjuh i Lara Kapović. Dok je Lara publici približila kako je „na Baliju provela dva mjeseca, a pritom potrošila samo oko 1.600 eura”, Klara je govorila o raznim metodama uštede na putovanjima koje su dostupne studentima jer „jednostavnije je i povoljnije putovati dok si mlad”.

 

Nakon pauze za ručak, program se u predvečernjim satima nastavio na Maloj loži predavanjem Borisa Veličana i Dušana Bućana, koji su svojim iskustvima putovanja po bliskoistočnim zemljama nasmijali i zagrijali publiku za uspon na Tvrđavu sv. Mihovila, a usput nam najavili snimanje dokumentarne serije za HRT. Gdje će i kada putovati te zašto baš na konjima, saznat ćete u njihovom dokumentarcu.

 

Na Tvrđavi sv. Mihovila je u 20 sati započeo večernji program, u sklopu kojeg je svoje predavanje prvo održao Goran Milić, a zatim ugodno porazgovarao s britanskim putopiscem Levisonom Woodom.

Publika je tako kroz iskustva Gorana Milića mogla doznati kako u zemlji s jednom od najvećih stopa pismenosti u svijetu, koju godišnje posjeti 4 do 5 milijuna turista, prosječni liječnik zarađuje svega oko 400 kuna mjesečno, a za kupnju automobila još uvijek vam je potrebno dopuštenje države.

 

Nakon ugodnih sat i pol razgovora o Kubi, Goran Milić je preuzeo ulogu moderatora te na pozornici ugostio uvaženog britanskog novinara i putopisca Levisona Wooda. Ovaj višestruko nagrađivani avanturist svojim ekspedicijama pomiče granice svim putnicima diljem svijeta, a njegova trilogija "Walking the...", koju ste mogli vidjeti na HRT-u je posebno impresivna. Wood je prva osoba na svijetu koja je pješke prošla cijelom dužinom Nila, do sada je posjetio stotinjak zemalja i pritom propješačio bar 20.000 milja, a odlučiti koja mu je najdraža za njega je gotovo pa nemoguće. Nakon Milićevih iskustava sa sunčane Kube, Levison je publiku osvježio prisjećanjem na svoju ekspediciju "Walking The Himalayas", ali i na neka druga zanimljiva iskustva.

 

Posljednji dan festivala krenuo je od jutarnjih sati, i to na dvije lokacije. Na Trgu 4 bunara održana je gastro radionica azijske kuhinje, pod vodstvom chefa Rudolfa Štefana i njegova Chef's stagea. Istovremeno, u Azimutu je započeo posljednji niz predavanja. Otvorili su ga „Putoholičari” Iva i Branko Krčmar svojim iskustvima posjeta Sjevernoj Koreji. Sudjelovali su na maratonu, a kako nam je ispričala Iva, „nisu baš toliko strogi koliko se misli”.

 

Niz izvanrednih predavanja nastavio je Oscar Piljek, čija je Ekspedicija 7 milja zbilja impresivna jer „biciklom je prevalio put dug 12 750 kilometara kako bi surfao obalom Atlantskog oceana u Maroku”. Jasen Boko je „Za Che Guevarom od Patagonije do Kube” imao prilike pobliže promotriti društvo u kojem „država svima osigurava obrazovanje i stanovanje, ali djeca imaju manje Iphonea nego li naša, a sistem je još uvijek jednostranački”. Suzana Serdar Lunić dočarala nam je kako izgledaju putovanja s malom djecom i kako to nije nikakav bauk, već realno ostvariva želja, uz pravilnu organizaciju i planiranje. Nenad Vlahović podijelio je sa nama svoju slavnu priču o oplovljavanju svijeta na svojoj daleko poznatoj jedrilici Jamnici.

 

Slaven Škrobot je kroz svoje predavanje „Mogu i ja” svima jasno dao do znanja kako invaliditet ne mora biti i nije nikakva prepreka za putovanje jer gdje ima volje, ima i načina, iako prostora za poboljšanje uvjeta, naravno, uvijek ima. Čast zatvoriti festival pripala je Vedranu Bubli i njegovim pričama iz dalekog nam Japana – posljednje tvrđave drugačijosti.

 

Vjerujemo kako ste uživali u osmom izdanju Croatian Travel Festivala. Vidimo se i sljedeće godine!